8. ožujak – Međunarodni dan žena
Izumiteljice i znanstvenice
Mnoge žene i njihove inovacije imaju utjecaj na svijet u kojem živimo.
Zahvaljujući njima na raspolaganju imamo tehnološka čuda koja nam olakšavaju svakodnevicu.
Ovo su neke od žena koje su rušile stereotipe o muškim i ženski poslovima.
ADA LOVELACE bila je britanska matematičarka koje je davne je 1842. postala prva računalna programerka na svijetu, čak i prije nego što je izumljeno računalo. Razvila je i objavila prvi algoritam koji je trebao pokretati analitički stroj.
HEDY LAMARR bila je izumiteljica i američaka filmska glumica. Nije bila samo lijepa nego i vrlo pametna. Godine 1942. patentirala je tajni komunikacijski sustav za kodiranje poruka mijenjanjem frekvencija. To je bio uvod u Wi-Fi, GPS i Bluetooth tehnologiju.
Kontraadmiralica američke mornarice GRACE HOPPER bila je cijenjena računalna znanstvenica i programerka. Izumila je FLOW-MATIC, prvi jezik za obradu podataka koji nalikuje na prirodni engleski jezik. Jedna je od prvih programerki računala Harvard Mark I.
GLADYS WEST američka je matematičarka zaslužna za razvoj globalnog sustava pozicioniranja (GPS).Bila je jedna od skrivenih povijesnih figura, nepriznata zbog rase i spola.No, nepravda je ipak ispravljena – godine 2018. primljena je u Kuću slavnih pionira svemirskog i ratnog zrakoplovstva.
Profesorica FEI – FEI LI izumiteljica je ImageNeta, baze podatka koja sadržava više od 15 milijuna slika i koja je pridonijela najnovijem razvoju dubokog učenja i umjetne inteligencije.
Između 1972. i 1989. godine ELIZABETH FEINLER vodila je mrežni informacijski centar u Kaliforniji, koji je bio nešto kao prapovijesni Google.
Matematičarka KATHERINE JOHNSON zaslužna je za uspjeh prvog i sljedećih letova u svemir te slijetanje na Mjesec.Radila je u NASI na radnome mjestu – računalo. Tada još nije bilo računala pa su ljudi morali rješavati teške matematičke zadatke.
Računalna programerka i mrežna inženjerka RADIA PERLMAN razvila je , 1984. godine, protokol premosnog stabla, jednog od temelja interneta kakvog danas poznajemo. Zbog toga je dobila nadimak Majka interneta.
Prva dobitnica Nobelove nagrade bila je MARIE CURIE. Ova francuska kemičarka i fizičarka otkrila je kemijske elemente radij i polonij. Godine 1903. dobila je ovu prestižnu nagradu za fiziku, a 1911. za kemiju.
Pionirke u gaming industriji , CARLA MENINSKY i CAROL SHAW bile su jedine žene koje su se bavile razvojem video-igara (između 1977. i 1984.)
STEPHANIE LOUSE KWOLEK izumila je 1966. sintetički materijal kevlar čime je mnogobrojnim
policajcima spasila život.Naime, kevlar se ubrzo počeo upotrebljavati za izradu neprobojnih prsluka,podvodnih kabela,svemirskih letjelica i padobrana.
Ponosni smo na žene s naših prostora koje su sjajne znanstvenice i izumiteljice.
Neke od njih su:
VERNESA SMOLČIĆ, svjetski je poznata astrofizičarka te redovita profesorica na PMF-u. Fokus njenih istraživanja su stvaranje i razvoj galaksija i izvangalaktičko stvaranje zvijezda.Znanstveno se usavršavala u SAD-u, Njemačkoj i Australiji te se nakon devet vratila u Hrvatsku.
ZLATA BARTL zaposlila se u Podravci kao kemijska tehničarka.Nitko nije mogao ni pomisliti da će malu tvornicu preobraziti u nešto veliko. Već prvom njenom inicijativom, proizvodnjom dehidriranih juha (1957.), unatoč skromnim tehnološkim mogućnostima Podravke, Zlata je pokazala osjećaj za inovacije. Nedugo zatim nastala je Vegeta (1959.), jedan od najpoznatijih hrvatskih brendova.
Hrvatska kemičarka ZRINKA TAMBURAŠEV studirala je u Zagrebu na Tehničkom fakultetu, a radila je kao znanstvenica istraživčkog instituta tvrtke Pliva.Najpoznatija je kao jedna od četvero izumitelja svjetski poznatog antibiotika azitromicima (sumameda).